Podigla sam u vis čašu, natočenu najfinijim slovenačkim vinom…Odbrojavajući poslednje sekunde godine na izmaku, imala sam jednostavnu želju – da budem sretna.

Dok je sat otkucavao ponoć, a okus “rumene rebule” domaćeg vina proizvedenog na slovnačkim brdima, koje miriše na poljsko cvijeće i smokvu, se slivao niz moje grlo, zaželjela sam da mi u Novoj godini ne manjka inspiracije da pišem, hrabrosti da uvijek budem ono što jesam i da nikad ne prestanem da vjerujem da samo ljubav može spasiti ovaj svijet. Šta ste vi poželjeli?

Najstarija vinova loza

“Hm o čemu li će biti moj sledeći blog?”, bila je sledeća misao koja mi se vrzmala po glavi, negdje iza ponoći. Ponekad mi se čini da sam već sve najvažnije ispisala o deželi, ali me alpska ljepotica uvijek iznova iznenadi, otkrivajući mi o nešto novo i nadahnjujuće o sebi. U Novogodišnjoj noći sam sam, eto spoznala da je Slovenija  – kraljica vina.

Da li ste znali da se u Sloveniji nalazi najstarija vinska loza na svijetu? U Mariboru, centru Štajerske raste “Žametna črnina” prema procjenama stara preko 400 godina, iz koje se i danas proizvodi vino.

Skoro nevjerovatan podatak mi je bio, da u maloj zemlji kao što je Slovenija, ima preko 40.000 vinarija, velikih i malih, u kojima se godišnje proizvede 100 miliona litara domaćeg vina.

Proizvodnja vina razvijena

Vina iz slovenačkih vinarija se zbog svog visokog kvaliteta nalaze na spisku vinskih karti prestižnih restorana širom svijeta. 

Vinorodne slovenačke regije

Zemlja je podijeljena na tri vinske regije odnosno “vinorodne dežele” kako bi rekli Slovenci – Primorsku, Podravsku i Posavsku. Primorsku regiju čine Goriška brda, Vipavska dolina, Kras i Slovenska Istra.

U Goriškim brdima, smještenim na granici sa Italijom, nastaju uglavnom bijela vina s mirisom mora, kao što je rebula, šardone, sovinjon, pinot, ali i crna poput merlota i kabaret sovinjon. Zelen, pinela i pokolit su tradicionalna slovenačka vina koja se proizvode u Vipavskoj dolini.

Tri vinorodne regije

Nanese li vas put do Krasa, s nogu će da vas oboriti teran – crveno  vino sa ovih prostora, koje je zaštićeno kao autohton slovenački proizvod. Riječ je o visokokvalitenom harmoničnom suhom vinu, boje najljepšeg crvenog ruža za usne, sa malim procentom alkohola i puno mliječne kiseline, zbog čega se toplo preporučuje za mnoge zdravstvene tegobe. Slovenska Istra je poznata po bijelom vinu malazija i crvenom  – refošk.

Pazite sad ovo. Pročitala sam da je flaša prestižnog slovenačkog dezertnog vina –refošk sa bijelim tartufima prodana za pola miliona evra! Istina u flašu je bio ugrađen dijamant, što je podiglo cijenu, ali pola miliona evra! Impresionirana sam.

Uz rijeku Dravu, smještena je Podravska regija, gdje se proizvode raznovrsne sorte međunarodnih vina, ali i autohtone slovenačke vrste. Za ljubitelje bijelog vina tu je laški rizling, a za one koji preferiraju crveno ili crno, kako vam volje – rumeni muškat, te brojna druga vina sa ovog područja koja će razgaliti vaša nepca. Slovenci imaju zanimljiv izraz za razgaljivanje nepca. Oni kažu “razvajanje brbončic”. Simpatično, zar ne?

Medju crvenim vinima, koji krijepe tijelo i dušu, evropsku i balkansku, su modra frankinja, modri pinot i već pomenuta žametna črnina.

Autohtona vina zaštićena

Na području Radgonsko – Kapelskih gora nastaju vrhunska pjenušava autohtona vina, koja će zadovoljiti želje najistančajnijih vinopija, a u Prekmurju možete da probate predikatna vina. Predikatna vina su dobijena u posebnim uslovima dozrijevanja i berbe, što im daje specifičan okus i odličan kvalitet. Vidite kako sam se udubila u materiju.

 U Posavju, koje je, kako samo ime kaže, locirano uz Savu, se između ostalih proizvodi posebno domaće slovenačko vino zabavnog naziva – cviček.

Cviček je pored toskanskog, jedino vino na svijetu, koje je sastavljeno iz bijelog i crvenog grožđa. Od 2001. godine ova vrsta vina je zakonski zaštićena sa oznakom geografskog porijekla. Sadrži male količine alkohola, prijatnog je kiselkastog okusa i pozitivno utiče na zdravlje – naravno u umjerenim količinama.

Vinska kraljica Slovenije

Zanimljivo je to da svaka vinska regija u Sloveniji ima svoj vinski put, koji vodi kroz vinograde i vinske podrume, te povezuje različite kulturno istorijske znamenitosti dežele. Vinski putevi su ustanovljeni 1993.godine, razvrstani su u 20 različitih smjerova, u dužini od impozantnih 900 kilometara.

 Pominjala sam vam tradicionalni slovenački praznik vina “Martinovo” koji se obilježava u novembru i koji može poslužiti kao jedinstvena prilika da se uputite na neku vinsku cestu, uživate u dobroj hrani i odličnim slovenačkim vinima. Ili da priliku odaberete sami, jer za ovaj jedinstveni turistički doživljaj i dobru kapljicu uvijek je pravo vrijeme. Slovenci će se svojski potruditi da se kući vratite malo opijeni, ali puni pozitivnih utisaka.

Kraljica promoviše vino

Kako bi cijela priča o vinu dobila bajkovitu stranu, Slovenci su su se domislili da svake godine izaberu “Vinsku kraljicu Slovenije”.

Plemenitu predstavnicu slovenačkog vina i vinske ulture, od 1996.godine na javnom konkursu bira stručna komisija. Na konkurs se mogu prijaviti djevojke od 18 do 25 godina, koje nisu udate, imaju položen vozački ispit i znaju bar jedan strani jezik. Ne znam da li se računa i srpski. Pored toga moraju da budu upućene u slovenačko vinogradarstvo.

Nosilac ovog projekta je Pomurski sajam. Sajmova i festivala na kojem se promoviše vinogradarstvo i domaća vina u Sloveniji je na pretek.

Evo vam još jedna vinska zanimljivost iz dežele za kraj. Slovenci se hvale da se njihovo vino iz Vipavske doline služi na dvoru japanskog cara, pored slovenačke štrudle kojom je oduševljena, japanska princeza i drugi japanski zvaničnici.

Jeste li poneseni pričom o slovenačkom vinu ili vas je uspavala? Morate da znate da ovo nije samo priča o vinu. Ovo je još jedna priča o tome kako je Slovenija, iako mala, jedna zaista šarolika i živopisna  zemlja. Ovo je priča kako Slovenci od svega što im je majka priroda podarila prave turistički proizvod, biznis, bajku… Oduševljava me kako su preduzimljivi, dok koriste svoje prirodne resurse, ali i savjesni, jer istovremeno brinu o njima. Voljela bih da to naučimo od njih.

U Novoj godini vam želim da budete mudri, uspješni, da pored dobre rakije, pijete najbolja vina, da više grlite svoje najdraže, da ne prestajete da vjerujete u ljubav i da radite ono što vas čini sretnima. Živjeli!

P.S. Prosječna upotreba vina na jednog stanovnika Slovenije prema statistici, iznosi 40 litara godišnje, što Sloveniju svrstava na treće mjesto u Evropi po konzumaciji ovog pića.

 

Pratite me na društvenim mrežama:
Visit Us
Follow Me
Tweet

Ostavite komentar

Your email address will not be published. Required fields are marked *