Prohladna ljubljanska noć. Šetale smo gradom, kada je pored nas prošla razdragana grupa mladića. Neobično je bilo to što je jedan od njih bio u ronilačkom odijelu, sa kojeg se još uvijek slijevala voda. Kosa mu je bila mokra, što je po svemu sudeći značilo da je upravo izašao iz vode.

“O čemu se radi?”, radoznalo sam od prijateljice tražila objašnjenje tog zabavnog prizora.

“Fantovščina”, zagonetno mi je odgovorila.

Zabave pred svadbu i rođendani

“Fantovščina in dekliščina” je na slovenačkom “momačka i djevojačka veče”, izvedena od riječi “fant” ( momak) i “dekle” (djevojka). Znate to je onaj dan pred “poroko”  ( svadbu) kada se mladoženja i mlada zabavljaju, svako sa svojim prijateljima, prije nego što padnu u “bračne okove”.

Djevojačke večeri – dekliščine

Ima takvih zabava i kod nas, samo su kod Slovenaca puno, puno kreativnije. Predbračne fešte su se toliko raširile da postoje i agencije specijalizovane za njihovo organizovanje.

Jeste li nestrpljivi da saznate detalje?

Dakle, osim standardog izlaska u grad grupe mladića ili djevojaka, obučenih u iste majice sa zanimljivim natipisima, opijanja i kupovine šaljivih poklona, uglavnom erotičnog rublja i seksualnih pomagala, te eventualnog organizovanja striptiz plesa i sportskih aktivnosti u prirodi, Slovenci su otišli dalje i od ovog događaja napravili pravu igricu. Glavni likovi su naravno mlada ili mladoženja koji moraju da ispune neobične zadatke koje im zadaju prijatelji. Pa je tako mladić sa početka priče morao da roni po Ljubljanici – u sred noći.

Zato ako u Sloveniji vidite muškarca koji nosi “drveni krst koji je težak kao i njegova izabranica” ili mu je za nogu vezana “gvozdena kugla”, nemojte se iznenaditi, samo se priprema na bračni život. Zaustavi li vas lijepa Slovenka sa velom u kosi i zatraži broj telefona ili vam ponudi da kupite domaće kolače koje je sama pripremila, imajte u vidu da samo ispunjava pravila igrice.

Za dekliščine u Sloveniji važi pravilo “Ker še ni nevesta, je danes lako nezvesta” ( Dok još nije nevesta, još danas može da bude nevjerna – tako nekako ). Sad je kod muškog dijela publike proradila mašta. Smirite se momci, to je samo zabava.

Ovih dana sam ispred kuće jednog komšije u ulici gdje živim, primjetila veliki saobraćajni znak sa brojem 40!? To me podsjetilo da sam jednom vidjela ogroman plakat koji je visio sa terase zgrade, na kojem je pisalo “stara koka, dobra juha.  Urši za 40”. 

Saobraćajne signalizacije ispred domova Slovenaca ili drugi neobični natpisi označavaju da su nedavno proslavili rođendan. Poseban dogaćaj u životu svakog Slovenca je “Abraham”  kada napuni 50 godina, što znači da je dovoljo star i mudar poput biblijskog lika iz starog zavjeta.

Za druge okrugle i jubilarne rođendane Slovenci organizuju maštovite i domišljate zabave sa prijateljima. 

Zar nisu zabavni Slovenci?!

Vole da se maskiraju i slave ljubav

Slovenci su zaista jedan veseo narod. Vole da praznuju i obilježavaju kako tradiconalne svjetovne i religijske praznike, tako i one koji su svojstveni samo njihovoj kulturi. Bitno je da imaju razlog da se dobro provedu.

Sinoć je , zadnjeg dana oktobra, kao što znate bila Noć vještica ( Hallowen) i da okupljanja nisu zabranjena zbog koronavirusa, ulice bi bile prepune maskiranih mladih ljudi, koji se super zabavljaju. Ja sam na primjer planirala da se maskiram u Alisu u zemlji čuda, tako se ponekad osjećam u deželi… Hm ili možda u Harley Quinn “simpatičnu psihopatku”  iz Betmenovih filmova. Zavisno kakvog bih bila raspoloženja.

Zabave pod maskama

Slovenci se maskiraju i za “Pust” praznik koji datira još iz rimskog doba i obilježava se u februaru (sedam sedmica pred Veliku noć, odnosno pred vaskršnje praznike). Po vjerovanju ovaj dan predstavlja most između zime i proljeća, odnosno kraj hladnih dana i dolazak sunca. I tada je u Sloveniji razdragano. Organizuju se druženja pod tradicionalnim maskama, pustni plesovi i karnevali, te konzumiraju tradicionalna jela i pića. Ulice su prepune djece u zanimljivim kostimima.

U doba “pustovanja” ćete možda sresti Kurenta, najznačajnijeg simbola Pusta koji na sebi ima kožuh od ovčje kože, oko pasa pripete zvonce, na glavi masku sa rogovima, a na nogama gamaše. Po predanju, Kurenti, glasnim zvonjenjem tjeraju zimu i zlo, dozivajući proljeće i rodnu godinu.

Tada se posebno jedu krofne. Postoji zanimljiva priča o tome kako je nastala ova poslastica. Navodno  je nesrećno zaljubljena kuharica slučajno tijesto za hljeb, bacila u vruću mast.

Slovenci slave i dva praznika za zaljubljene. Osim Valetinova koji se obilježava 14. febrara, 12.marta se u deželi proslavlja Gregorjevo “dan ko se ptički ženijo”, a simolizuje ljubav i dolazak proljeća. Opet ta veza sa prirodom.

Praznici ljubavi i vina

Po narodnom vjerovanju taj dan bi djevojke gledale u nebo i prva ptica koju bi vidjele određivala bi kakav će im biti muž. Ah, znači da li moćan i lijep kao orao, crn kao vrana ili strašljiv kao vrabac, zavisno kakve si sreće!

Eh sad bih ja, da je sve kako treba, 11. novembra, uz Ljubljanicu pila neko dobro slovenačko domaće vino.

Martinovanje je evropski praznik  u čast svetog Martina, kada se Slovenci opet iskazuju zahvalnost Bogu za dobru ljetinu i mole ga da sledeća godina bude još bolja. Tada se na trpezi pored najfinijih vina, nađu pečena guska ili patka s mlincima ( tradicinalno slovenačko jelo od tijesta) i zeljem.

Pored “martinovanja” postoje i druge manifestacije na kojima se promoviše vino, jer su Slovenci poznati kao izvrsni vinogradari i ljubitelji dobre kapljice.

Uživaju u veselju i praznovanju

Na spisku slovenačkih praznika su svakako tradicionalni božićni, novogodišnji i vaskršnji praznici koji se više manje obilježavaju kao kod nas uz rodbinu, prijatelje, vjerske običaje, dobru hranu i piće. Nezaobilazna praznična poslatica na ovim svetkovinama u Sloveniji je orehova potica – kuglof od oraha.

Uz zabavu ide dobra hrana

Slovenci su specifični po tome da su jedan od rijetkih naroda koji imaju kulturni praznik u čast njihovog velikog pjesnika Prešerna o čemu sam vam pisala. A nedavno su na listu praznika zvanično uvrstili i Dan slovenačkg sporta.

Pored glavnih vjerskih praznika kada su neradni dani u Sloveniji, Marijino vnebouznetje ( Vaznesenje presvete Bogorodice kod nas) koje se po gregorijanskom kalendaru obilježava 15. avgusta kao i Dan spomina na mrtve – 1. novembra ( kod nas su to Zadušnice), kada Slovenci obilaze grobove svojih bližnjih, su takođe zvanični državni praznici. U kalendaru slovenačkih praznika su značajni istorojiski datumi – Dan upora proti okupatorju ( 27.april), 1.i 2. maj Praznik dela, Dan državnosti ( 25.jun) , te Dan samostojnosti i enotnosti ( 26.decembar) kada  se Slovenija odcijepila od Jugoslavije.

Sigurno sam neke od raznolikih slovenačkih običaja i praznika propustila, ali biće prilike da vam pripovjedam i o drugim tradicionalnim i radosnim događajima iz čudesne zemlje Slovenije, koja, ne znam da li ste primjetili u svom nazivu sadrži riječ “love” – ljubav. 

Nadam se da će se stanje uskoro normalizovati i da ćemo ove godine koliko toliko uživati u veselom decembru. Tada gradonačelnik Ljubljane uz pjesmu dječjeg orkestra upali praznične lučke ( praznična svjetla) i započinje najživahniji period u godini. Na štandovima se prodaje kuhanček ( kuhano vino ), kranjske kobasice i ostale slovenačke đakonije. Ljubljana kao i svi drugi gradovi u deželi, se oblače u svečano praznično ruho, a praznična čarolija se osjeća na svakom koraku… Svi su veseli i puni nadanja da će naredna godina biti bolja…

P.S. Jedinstveni događaji u Sloveniji su “gasilske veselice”, koja organizuju dobrovoljna vatrogasna društva i na kojima se prikuplja novac za nabavku potrebne opreme. U Sloveniji ima 1.341 dobrovoljno vatrogasno društvo, a čak 50.000 dobrovoljnih vatrogasaca su u svakom momentu na raspolaganju građanima. Vodim vas jednom na “veselice”.

 

 

 

Pratite me na društvenim mrežama:
Visit Us
Follow Me
Tweet

Ostavite komentar

Your email address will not be published. Required fields are marked *