“I jeste se pomirili?” upitala sam je.

“Ne. Tiha maša.”, odgovorila mi je harizmatična Slovenka, jedna od mojih stranki, koja mi je povjerila da ima problem sa momkom. Znate, kad radite u kozmetičkom salonu, onda ste na način i psiholog, jer stranke nakon izvjesnog vremena steknu povjerenje u vas, pa vam govore o svojim ličnim stvarima, što je sasvim normalno.

Vidim da ste se pretvorili u uho, ali više detalja nećete saznati, jer je odnos stranke i kozmetičarke, strogo povjerljiv.

Nego meni je zanimljiv bio izraz “tiha maša” ( maša je misa ), a označava situaciju kada između bliskih ljudi vlada tišina, muk…

Slovenci su kao narod u opštoj komunikaciji sa drugim ljudima kulturni, ljubazni, pametni, načitani, elokventni, jednom rječju sjajni, ali kada je u pitanju izražavanje osjećanja – hladni kao alpski snijeg. Nekad mi se čini da umjesto srca imaju onaj željezni Aljažev stub, koji stoji gore na Triglavu. To ne znači da oni nemaju emocije, dakako da ih imaju, kao i svi mi, samo ih Slovenci u odnosu nas Balkance ne umiju iskazati.

Čini mi se da je pretjerano ispoljavanje osjećanja u Sloveniji društveno neprihvatljivo, pa čak i nepristojno.  Zato Slovenci, što je sigurno sigurno, svoje emocije zadržavaju u sebi. Njima kao da je neugodno da se otvore pred drugima, kao da je to Bože me sačuvaj, znak slabosti.

Ne pokazuju emocije

Kažu mi da su takvi svi zapadnjaci, ali njih ne poznajem, pa ne mogu tvrditi. Ono što sam primjetila tokom boravka u deželi je da su Slovenci jako zadržani, u odnosu na nas sa Juga. I sami za sebe kažu da su zatvoreni i da ne vole da se razbacuju sa osjećanjima. Posebno se to odnosi na muški dio populacije. Znači muškarce sada dijelim na hlade, hladnije i Slovence.

E pa dragi moji Slovenci, da vam nešto kažem. Biti emotivno zatvoren nije ništa uzvišeno, emocije su u modi. Uvijek su i bile.

Slovenci tihi, Balkanci preglasni

Slovenci su dakle pristojni i tihi i kada su sretni, tužni, ljuti,…dok mi sa balkanskom dušom direktno dajemo do znanja kako se osjećamo, ponekad i odveć, jer obično naše emocionalne ekspresije prate sočne psovke, a nerijetko i razbijanje posuđa ili bilo čega što nam se nađe u tom trenu pri ruci.

Slovenci hladni u odnosima

Zato smo mi u očima Slovenaca previše glasni i temperamentni, za neke i previše divlji, što oni ne razumiju, kao što mi ne shvatamo zašto je njima tako teško da pokažu i kažu kako se osjećaju.

Za početak im, po mom mišljenju,treba neki efektniji izraz za iskazivanje ljubavi. Ako prema nekome gaje intimna osjećanja, Slovenci kažu “imam te rad/a”, a njihovo “volim te” je “ljubim te” koje mi zvuči opet nekako aristokratski i rijetko se u praksi i upotrebljava.

Slovenačka riječ “voliti” znači “glasati” ( na izborima). Pa zamislite da kažem “volila sem Janeza”. E ne bih ga “volila” i da mogu, jer je njegova vlada donijela novi Zakon o strancima, kojim će biti pogođeni doseljenici u Sloveniji, najviše opet mi sa Balkana.

Slovenci su dakle zatvoreni, jedni prema drugima, pa kako ne bi bili i prema nama?!

Uzrok introvernosti

Zanimajući se za uzroke slovenačke introvertnosti naišla sam na zanimljiv govor o ovoj temi, psihijatra Željka Ćurića, rodom iz Dubrovnika, koji dugo živi i radi u Sloveniji, dakle Slovenac.

U svom predavanju on upravo govori o nedostatku komunikacije u slovenačkom društvu i o tome kako Slovenci kada su ljuti ili su s nekim u konfliktu se ne raspravljaju nego jednostavno problem ignorišu.“Naizgled takvo ponašanje djeluje aristokratski. Za razliku od tih južnjaka koji galame, mašu rukama, razbijaju tanjire, mi smo uzvišeni, aristokratsko tihi…” sarkastično navodi Ćurić što u mnogome opisuje karakter slovenačkog naroda.

On dalje ulazi u problem nedostatka komunikacije unutar porodice, što kako je naglasio može da ostavi katastrofalne posljedice po djecu u čemu ovaj terapeut, vidi razlog povećanog broja samoubistava u Sloveniji. Naime, Slovenija je uz Finsku, Estoniju i Mađarsku zemlja sa najveći brojem samoubistava u Evropi. Ovo su teške teme o kojima nerado govorim, ali su me natjerale da se zapitam –  sa čim je to povezana sreća?

Da li je sreća u planinama?!

Sa novcem nije. Vidjela sam puno bogatih ljudi koji nisu srećni. Nije očigledno povezana samo sa prirodom i planinama. Jer ako nisi sretan u duši nijedan planinski vrh, na koji se popneš neće ti donijeti radost. Možda privremeno, ali kad siđeš sa vrha opet ćeš se osjetiti prazno.

Sreća je u nama

Pa u čemu onda leži radost života? I ja sam na neki način otišla od kuće, u potrazi za odgovorom na to pitanje.

Mislila sam da tamo preko granice, podno Alpa, tamo sigurno žive neki srećniji, nasmijaniji ljudi, nego na brdovitom Balkanu. Shvatila sam da sreća ipak nema veze sa državnim  granicama i standardom. Umjesto toga našla sam sebe, testirala sam lične granice – svojih mogućnosti, strpljivosti, izdržjivosti…nisam puno postigla, ali sam puno naučila.

Istina je da sreću bez obzira kako to zvučalo kao izlizani kliše, kojim se danas razbacuju svi motivacioni govornici, moramo naći u prvo sebi samima. A to je teže nego uspon na bilo koji planinski vrh. Lijepo je kazao naš otac Tadej: “Kakve su ti misli takav ti je život”. Ta jednostavna rečenica je u osnovi svih filozofija o potrazi za srećom.  Jednostavno, sreća je u glavi.

Komunikacija, komunikacija

Ako nam uspije da usrećimo sebe, onda možemo da poboljšamo odnos prema drugim ljudima.

Glavni razlog svih nesporazuma današnjice, bez obzira na geografski prostor je nedostatak komunikacije. Ljudi su prestali da pričaju jedni s drugima, da slušaju i uvažavaju jedni druge. Kako će neko znati kako se osjećaš ako mu ne kažeš?!  Kako ćeš riješiti problem ako ne govoriš o njemu?!

Zato uvijek, bez obzira gdje živite i šta ko mislio o tome, recite šta osjećate. Kada voliš i kada ne voliš, kada si veseo i kada si ljut, sve se to može lijepo riječima opisati – jasno i glasno, a opet kulturno, bez da bilo koga uvrijediš i bez razbijanja tanjira, moliću lijepo.

P.S.  Otkrijte mi da li rado pokazujte emocije? Kako rješavate problem sa bliskim osoboma, da li razgovarate ili ste “tiha maša”?

 

Pratite me na društvenim mrežama:
Visit Us
Follow Me
Tweet

Ostavite komentar

Your email address will not be published. Required fields are marked *